Plan rada Biblioteke Univerziteta „BIJELJINA“ Bijeljina |
Biblioteka Univerziteta „BIJELJINA“ Bijeljina je visokoškolska biblioteka i predstavlja naučno-istraživačku radnu jedinicu svih organizacionih jedinica Univerziteta.
Opšti interes u bibliotečko-informacionoj djelatnosti podrazumijeva da studenti imaju slobodan pristup informacijama, znanjima i idejama sadržanim u bibliotečko-informacionoj građi i izvorima, kao i pravo na ostvarivanje ličnih i intelektualnih sloboda, koje će naša biblioteka svojim uslugama pomoći.
Biblioteka Univerziteta „BIJELJINA“ i u akademskoj 2024/25. godini rukovodiće se vrijednostima koje ova ustanova i promoviše, a to su:
- orijentacija prema korisnicima uz uzajamno povjerenje i poštovanje,
- odgovornost prema zajednici, pismenost, čitanje i cjeloživotno učenje,
- dostupnost i pouzdanost informacija,
- otvorena i slobodna komunikacija,
- briga o kulturnom obrazovanju studenata,
- inovacije i aktivnu stručnu saradnju.
Biblioteka direktno služi kao mjesto znanja, zajednice, komunikacije, odmora, radoznalosti, ali i utočište. Samo takvo razumijevanje njene prirode i uloge doprinosi kreiranju odgovorne i djelotvorne bibliotečke politike. Razvijanje savremene bibliotečke koncepcije koja propagira orijentaciju prema korisnicima i njihovim kulturnim i obrazovnim potrebama jedan je od naših osnovnih postulata. Povećanje broja posjetilaca i korisnika biblioteke, a posebno srednjoškolaca i drugih zainteresovanih strana, jedan je od imperativa.
Naša misija je da svakom korisniku, društvu u cjelini, kao i svima zainteresovanima, pružimo što kvalitetniju bibliotečku uslugu prikupljanja, obrade, čuvanja i stavljanja na raspolaganje građe prikupljene u zbirkama, kao i u cjelokupnom bibliotečkom fondu biblioteke.
Prvenstveno njen zadatak je da zadovoljava potrebe korisnika, prvenstveno studenata, nastavnika, saradnika Univerziteta, ali se njenim publikacijama mogu koristiti i svi drugi korisnici, shodno propisanim odredbama Pravilnika o radu Biblioteke. Primarni zadaci biblioteke u bibliotečko-informacionoj djelatnosti su:
- popunjavanje fondova, sljedeći principe dugoročne nabavne politike, monografskim, serijskim, i svim drugim vrstama publikacija,
- o prijem, inventarisanje, katalogizaciju, klasifikovanje, čuvanje i zaštitu,
- davanje na korišćenje bibliotečkog materijala,
- pružanje informacija, formiranje i čuvanje depozitnog fonda publikacija na svim medijima, koje objavljuje Univerzitet, kao i sve ostale bibliotečke poslove.
Ostvarujući svoju funkciju bibliotečko-informacione djelatnosti, biblioteka daje doprinos unapređenju društvenog, kulturnog, obrazovnog, naučnog i tehničkog razvoja naših studenata, ali i svih drugih korisnika.
Izuzetno važan zadatak biblioteke biće nabavka periodične knjige, ali i druge odgovarajuće publikacije u cilju popunjavanja knjižnih fondova i popularizacije knjige i čitanja.
Biblioteka nastavlja sa sljedećim aktivnostima:
- Održavanje informacionog sistema neophodnog za rad biblioteke u okviru bibliotečko-informacione djelatnosti;
- Savjetodavna uloga studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju;
- Svakodnevna priprema i obrada novih publikacija za korisnike biblioteke;
- Svakodnevno ažuriranje evidencija i uvođenje novih usluga i informacija;
- Uređivanje, obrada i čuvanje bibliotečke građe.
Bibliotekar brine o realizaciji i unapređivanju svih predviđenih oblika i sadržaja rada biblioteke. O ostvarivanju programa rada bibliotekar redovno obavještava odgovorna lica.
U procesu samovrednovanja objektivno analiziraju i materijalno-tehnički i ljudski resursi, kao i sve oblasti definisane podzakonskim aktom o standardima kvaliteta rada.
ZADACI BIBLIOTEKARA U RADU SA STUDENTIMA
Neki od zadataka bibliotekara u radu sa studentima su:
- upoznavanje studenata sa metodama i tehnikama naučnog istraživanja i bibliografskog citiranja;
- priprema i obrada zadate teme rada;
- poboljšanje informacione, medijske i informatičke pismenosti studenata, razvijanjem istraživačkog duha i kritičkog odnosa prema različitim informacijama i izvorima saznanja i osjećaja za estetske vrijednosti.
- radi na razvijanju pozitivnog odnosa prema istraživanju, važnosti razumijevanja teksta i upućivanju na istraživačke metode rada i
- omogućavanju pretraživanja i upotrebi svih izvora i osposobljavanju za samostalno korišćenje.
ZADACI BIBLIOTEKARA U RADU SA NASTAVNIM OSOBLJEM
Neki od zadataka bibliotekara u radu sa nastavnim osobljem su:
- korišćenje resursa biblioteke u procesu nastave;
- sistematsko informisanje korisnika biblioteke o novoizdatim knjigama, stručnim časopisima i drugoj građi;
- saradnja sa nastavnicima na promociji učenja kroz sve oblike obrazovnog rada kao i u pripremanju studenta za samostalno korišćenje raznih izvora;
- saradnja oko obezbjeđivanja knjižne i neknjižne građe za biblioteku koju koriste studenti, nastavnici i stručni saradnici;
- informisanje o nabavci nove stručne literature za predmete, didaktičko-metodičke i pedagoško-psihološke literature.
Svakodnevni poslovi bibliotekara:
- vođenje dokumentacije o radu biblioteke i bibliotekara – analiza i vrednovanje rada biblioteke u toku akademske godine;
- praćenje i evidencija korišćenja literature u biblioteci;
- stručno usavršavanje – učešće na seminarima, savjetovanjima i drugim skupovima na kojima uzimaju učešće i bibliotekari.
Ostvarujući cilj i zadatke visokog obrazovanja i programske osnove biblioteke, bibliotekar, sarađuje sa stručnim i drugim organima ustanove i društvene sredine u unapređivanju obrazovnog procesa, obezbjeđivanju uslova za svestrani razvoj i afirmaciju studenata i javnu djelatnost Univerziteta.
Bibliotekar vodi računa o sljedećim:
- obezbjeđuje bibliotečku građu kojom se podržava celokupan nastavni proces;
- planira nabavku naslova u skladu sa ispitnim i utvrđenim potrebama i interesovanjima studenata i nastavnika;
- prati tekuću izdavačku produkciju u skladu sa potrebama ustanove;
- iznalazi raznovrsne načine za obnovu knjižnog i neknjižnog fonda.
- brine o zaštiti i očuvanju knjižne i neknjižne građe
- prati individualna interesovanja studenata u cilju podsticanja njihovog razvoja;
- osposobljava studente za samostalno korišćenje izvora znanja;
- podstiče inicijativu i slobodu iskazivanja misli, stavova i uvjerenja kod studenata;
- kontinuirano radi na navikavanju studenata na pažljivo rukovanje knjižnom i neknjižnom građom;
- pomaže studentima u nalaženju i izboru literature za izradu različitih
- uvažava potrebe i interesovanja nastavnika;
- sistematski informiše korisnike o novim izdanjima;
- promoviše korišćenje različitih izvora znanja u nastavnom procesu;
- obučava korisnike u korišćenju kataloga i pretraživanju baze podataka po različitim parametrima.
Planirane su akcije za povećanje broja posjetilaca kao što su nastavak saradnje sa školama u okviru Dana otvorenih vrata na Univerzitetu Bijeljina.
Biblioteka će nastaviti da kvantitativno i kvalitativno proširuje nabavku bibliotečke građe i sredstava. Poštujući osnovne principe nabavke bibliotečko-informacionih materijala kao što su dosljednost, racionalnost, aktuelnost, kontinuitet, usklađenost. Sve pribavljane publikacije će biti ažurno inventarisane, signirane i smještene na odgovarajuće mjesto.
Pribavljanjem kvalitetnog materijala iz različitih izvora i različitih formata, koji će zadovoljiti najšire i najrazličitije zahtjeve korisnika. Očekuje se nastavak pozitivnog trenda povećanja broja knjiga poklonjenih biblioteci. Poželjno je obezbijediti dodatni prostor za smeštaj određene zbirke biblioteke koja je trenutno neadekvatno i neuslovno smeštena.
Planirane aktivnosti u toku akademske 2024/25. godine:
- Uključivanje što više korisnika u korišćenje fonda biblioteke;
- Kontinuirano anketiranje i praćenje studenata radi utvrđivanja njihovih čitalačkih interesovanja;
- Stalna saradnja sa izdavačima radi povoljnije nabavke knjiga;
- Posjeta sajmu knjiga u cilju sagledavanja kompletne izdavačke produkcije;
- Izrada i razvijanje kodeksa ponašanja u biblioteci u saradnji sa studentima i nastavnicima;
- Organizovanje akcije za poboljšanje i bogaćenje bibliotečkih jedinica.
Tabela 1. Dodatne aktivnosti u toku akademske 2024/25. godine.
RB | Opis zadatka | Rok |
1. | Promocija biblioteke i povećanje broja korisnika | Kontinuirano |
2. | Obnova knjižnog fonda | Kontinuirano |
3. | Ažurirati evidenciju prinovljene bibliotečke građe | Do kraja akademske godine |
4. | Ažuriranje spiska obavezne literature | Kontinuirano |
5. | Informisanje korisnika o novoj bibliotečkoj građi | Kontinuirano |
Izvještaj o radu Biblioteke Univerziteta „BIJELJINA“ Bijeljina |
1. IZVJEŠTAJ O RADU BIBLIOTEKE UNIVERZITETA „BIJELJINA“
Biblioteka Univerziteta „BIJELJINA“ predstavlja organizacionu jedinicu Univerziteta koja prvenstveno ima funkciju da pruža usluge izdavanja bibliotečke građe najprije studentima, a potom zaposlenom nastavom i nenastavnom osoblju, ali i drugim zainteresovanim korisnicima. U tu svrhu, nastavila je sa svojom misijom da pruža podršku obrazovnom procesu, istraživanjima i ličnom razvoju studenata, nastavnika i svih zaposlenih u prošloj akademskoj godini.
Osnovni cilj je bio osigurati pristup najnovijim akademskim izvorima i stvoriti okruženje koje podstiče intelektualni razvoj. okruženje koje podstiče intelektualni razvoj.
Biblioteka Univerziteta predstavlja pravi primjer jedne visokoškolske biblioteke sa zadatkom da služi kao potpora nastavno-naučnom procesu koji se na Univerzitetu „Bijeljina“ odvija na 5 studijskih programa. Biblioteka sa čitaonicom sada zauzima prostor od 70m² površine.
Biblioteka posjeduje knjige inventara za:
- monografske publikacije na srpskom jeziku,
- za knjige na stranim jezicima i
- za serijske publikacije.
Biblioteka je dostupna studentima i nastavnicima i svim drugim korisnicima u vrijeme rada Univerziteta.
Pod bibliotečkom jedinicom podrazumijevamo knjigu, časopis, CD, ili bilo koji drugi nosilac informacija popunjen odgovarajućim sadržajem koji je zaveden u bibliotečki fond i koji je označen signaturom biblioteke. Organizacija i aktivnosti koje biblioteka obavlja su u skladu sa Zakonom o bibliotečkoj delatnosti, podzakonskim aktima i aktima fakulteta relevantnim za rad biblioteke.
Djelatnost Biblioteke Univerziteta „Bijeljina“ regulisana je:
- Zakonom o visokom obrazovanju Republike Srpske;
- Zakonom o bibliotečko-informacionoj djelatnosti;
- Pravilnikom o standardima i normativima u bibliotečko-informacionoj djelatnosti;
- Pravilnikom o postupku inventarisanja, obradi, reviziji i otpisu bibliotečko-informacione građe i izvora i vođenju evidencije o bibliotečko-informacionoj građi i izvorima.
- Pravilnik o radu Biblioteke Univerziteta „Bijeljina“ iz 2020. godine.
Njen zadatak je da zadovoljava potrebe korisnika, prvenstveno studenata, nastavnika, saradnika Univerziteta, ali se njenim publikacijama mogu koristiti i svi drugi korisnici, shodno propisanim odredbama Pravilnika o radu biblioteke.
Biblioteka raspolaže fondom od 3.759 knjiga na srpskom, 256 knjige na stranim jezicima, 1034 diplomskih radova i 417 svesaka periodičnih publikacija na srpskom jeziku.
Fond je u posljednje tri godine prinovljen sa novim stručnim knjigama potrebnim za odvijanje nastave, tako da sad zadovoljava potrebe korisnika biblioteke, kako studente tako i asistente, pa i profesore. Planira se nabavka novih naslova stručne savremene literature.
Aktivnosti i usluge u toku akademske 2023/24. godine:
- Knjižni fond ima slobodan pristup, smješten je po UDK.
- U prethodnoj akademskoj godini nabaljeno je 105 knjiga.
- Broj pozajmljenih knjiga u 2023. godini je 567 i 42 serijske publikacije. Obrt fonda je 14,1% ili 1,1 pročitana knjiga po korisniku.
- Univerzitet je u protekloj godini izdao 2 monografske i 1 serijsku publikaciju.
- Ostvarena je bliža saradnja sa nastavnicima u cilju obezbjeđenja potrebnih resursa za nastavne i istraživačke potrebe.
- Studenti su dobili konkretnu podršku u obradi i pripremi literature za kurseve i diplomske radove.
2. STRUČNO USAVRŠAVANJE BIBLIOTEKARA
Stručno usavršavanje bibliotekara je kontinuirani proces obrazovanja i profesionalnog razvoja bibliotekarskog osoblja, koji omogućava bibliotekarima da unaprijede svoje znanje, vještine i kompetencije kako bi se nosili sa novim izazovima u svojoj profesiji. S obzirom na brz razvoj tehnologije i promjene u obrazovnim i informacijskim potrebama društva, stručno usavršavanje bibliotekara postaje ključno za osiguranje efikasnog pružanja usluga korisnicima i primjenu novih tehnologija u bibliotečkom radu.
2.1. Ciljevi stručnog usavršavanja bibliotekara
Ciljevi ovog procesa obuhvataju:
- Unapređenje stručnih vještina: Povećanje stručnih znanja u vezi sa bibliotekarskom praksom, upravljanjem fondovima, organizacijom resursa i uslugama za korisnike.
- Upoznavanje s novim tehnologijama: Osposobljavanje bibliotekara za rad sa novim digitalnim alatima i informacijskim tehnologijama.
- Unapređenje komunikacijskih i organizacijskih vještina: Razvijanje vještina rada s korisnicima, kao i upravljanje bibliote
- Podrška profesionalnom razvoju: Pružanje mogućnosti za napredovanje u karijeri kroz sticanje novih certifikata i diploma.
Tabela 1. Prikaz edukacija bibliotekara u periodu od 2021. godine do 2024. godine.
R. broj | Naziv edukacije | Vrsta edukacije | Mjesto i vrijeme |
1. | Stručni ispit u bibliotečko-informacionoj djelatnosti | Polaganje stručnog ispita | Banja Luka, period od 24. maja do 27. maja 2021. godine |
2. | Posvećen bibliotekar, zadovoljan korisnik | Stručni seminar | Bijeljina, 22. septembar 2021. godine |
3. | Biblioteka – 90 godina kao mjesto okupljanja | Stručni seminar | Bijeljina, 13. decembar 2022. godine |
4. | Biblioteka je dostupna svima | Stručni seminar | Bijeljina, 14. decembar 2023. godine |
2.2. Seminar za knjižnjičare i bibliotekare matičnog područja
U prostorijama JU Narodna biblioteka „Filip Višnjić“ Bijeljina, 14. decembra je održan 20. stručni seminar za bibliotekare i knjižnjičare matičnog područja Bijeljina pod nazivom „Biblioteka je dostupna svima“.
Predavači na seminaru bili su Aleksandra Uletilović i Orijana Vuković iz JU Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, Željko Nikolić iz JU Narodne biblioteke i muzejske zbirke Zvornik, te Aleksandar Ikić i Petra Rajković iz JU Narodne biblioteke „Filip Višnjić“ Bijeljina.
Predavanjem je predstavljeno ono šta je bitno da učinimo u svojim bibliotekama kako bi upoznali korisnike sa značajem zavičaja, zavičajnosti, ali i da upoznamo svoj zavičaj i ko su istaknute ličnosti u njihovim regijama, gradovima i selima. Naučili smo i da je potrebno da bibliotekar bude zainteresovan da se što više potrudi da pronađe neke stare publikacije, jer u tome jeste bit.
Mi čuvamo ono što je staro, ono što do čega više nemamo mogućnost da dođemo i da to sve zaštitimo, ali da na neki način učinimo dostupnim omladini, kao i svim posjetiocima školskih i univerzitetskih biblioteka.
Univerzitet „Bijeljina“ ima mogućnost korištenja bibliotečke građe Narodne biblioteke „Filip Višnjić“ Bijeljina sa kojom ima ostvaren Sporazum o saradnji.
Svake godine nadzor nad radom Biblioteke Univerziteta vrši Narodna biblioteka „Filip Višnjić“.
Poslednji nadzor je izvršen u oktobru, 2024.godine dostavljajući zapisnik o obavljenom nadzoru u kom su date i mjere koje je potrebno preduzeti kako bi se uklonili nedostaci.
Pored prostorija za smještaj fonda u slobodnom pristupu, Biblioteka raspolaže i čitaonicom. Kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe studenata obezbjeđen je i kopir aparat koji je na raspolaganju svima.
Prostor je lijepo uređen, osunčan, te privlači pažnju kako studenata tako i svih posjetilaca Univerziteta. Za svoje studente biblioteka organizuje svoj rad u radnoj sedmici, odnosno za sve korisnike biblioteka organizuje 45 sati rada sa korisnicima u fondovima, dok Čitaonica korisnicima stoji na raspolaganju 70 sati u toku radne sedmice.
3. ANALIZA STANJA BIBLIOTEČKE GRAĐE
Osim što vrstom i obimom bibliotečke građe obezbjeđuje neophodnu podršku nastavnom procesu, Biblioteka Univerziteta pruža podršku naučno-istraživačkom radu iz oblasti iz kojih se izvode studijski programi.
Univerzitetsku bibliotečku građu čine:
- primjeri obavezne literature;
- primjeri dodatne literature i
- referentna zbirka – rječnici, priručnici, enciklopedije i
Zbirke bibliotečkih jedinica obavezne i dodatne literature čine referentna domaća i strana, stručna i naučna literatura u štampanom i/ili elektronskom obliku koja sadržajem podržava nastavni plan i program studija i realizaciju studijskog programa, uz adekvatnu zastupljenost literature iz uskostručnih predmeta na studijskom programu.
Biblioteku Univerziteta sačinjavaju biblioteke pet studijskih programa.
- Integrisane akademske studije farmacije;
- Sestrinstvo;
- Osnovne akademske studije psihologije;
- Poljoprivredna proizvodnja i
- Agroekonomija
Šema 1. Biblioteka Univerziteta „Bijeljina“ Bijeljina.
Upisan broj studenata u školskoj 2023/2024 godini iznosi 476. Najviše je upisanih studenata na Integrisanim akademskim studijama farmacije, potom na Poljoprivrednoj proizvodnji. Na sljedećim studijskim programima upis se kretao sljedećim redom: Osnovne akademske studije psihologija, zatim Agroekonomija i na kraju Sestrinstvo.
Tabela 2. Broj studenata po studijskom programu i ukupan broj studenata akademske 2023/24. godine.
RB | Studijski program | Broj studenata u 2023/24. | Potrebna površina po studentu | Ukupna potrebna površina |
1 | Integrisane akademske studije farmacije | 328 | 7m2 | 2296 m2 |
2 | Sestrinstvo | 23 | 7m2 | 161 m2 |
3 | Osnovne akademske studije psihologije | 40 | 2 m2 | 80 m2 |
4 | Poljoprivredna proizvodnja | 55 | 3 m2 | 165 m2 |
5 | Agroekonomija | 30 | 3 m2 | 90 m2 |
Ukupno: | 476 | 2792 m2 |
Svaka bibliotečka jedinica je obilježena registarskim brojem i pečatom visokoškolske ustanove. Biblioteka ima uspostavljenu inventarnu knjigu bibliotečke građe u skladu sa standardima i novim Pravilnikom rada u biblioteci iz 2020. godine u skladu sa izmjenama Zakona o visokom obrazovanju.
Prilikom upisa na fakultet student stiče mogućnost besplatnog pristupa i korištenja građe bibliotečkog fonda, kao i tehničkih sredstava dostupnih u prostoru biblioteke i čitaonice. Bibliotečka prostorija koristi se za izbor knjiga, čitanje, pisanje i učenje i svi studenti imaju pravo na nesmetan i ugodan boravak u istoj. Bibliotekar vodi evidenciju zaduživanja i razduživanja građe (evidencioni kartoni). Bibliotečki materijal se prije izdavanja mora zadužiti reversom, popunjenim tačno i čitko ispisanim podacima. Studenti pozajmljuju knjige na rok od 15 dana, uz napomenu da se rok može produžiti za još 15 dana. Svi korisnici mogu svakodnevno koristiti građu referentne zbirke (enciklopedije, rječnici, bibliografije, atlasi i sl.) isključivo u čitaonici ili u prostorijama Univerziteta.
Za korišćenje izvan prostorija Biblioteke Univerziteta, korisnici mogu posuditi:
- do dvije knjige na vrijeme od 15 dana;
- do pet brojeva časopisa na vrijeme od 5 dana;
- dva primjerka dokumentacijskog materijala na vrijeme od 2
Pozajmljena bibliotečka građa vraća se isključivo bibliotekaru i po izvršenom povratku knjige bibliotekar poništava isto zaduženje u prisustvu studenta.
Ukoliko student ne vrati knjigu u predviđenom roku, Biblioteka Univerziteta ima pravo da naplati naknadu u vrijednosti posuđene knjige. Student koji prekorači rok posuđivanja nema pravo daljnjeg posuđivanja sve dok ne vrati knjigu kojoj je rok posuđivanja istekao, ili za iste ne plati naknadu. Izvan prostorija Biblioteke Univerziteta ne mogu se koristiti priručnici, enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije i slično. Ukoliko je ipak neophodno, iz Biblioteke Univerziteta može se iznijeti građa izuzeta od posuđivanja radi fotokopiranja, mikrofilmovanja ili skeniranja i vratiti istog dana, uz odobrenje bibliotekara. U izuzetnim slučajevima, kao što je rad na udžbeniku, projektu, te diplomskom ili sličnom radu, bibliotekar može odobriti posuđivanje i većeg broja knjiga, maksimalno do pet.Profesori i saradnici zaposleni na Univerzitetu mogu posuđivanje knjiga iz užeg naučnog područja kojim se bave pretvoriti u dugoročno zaduženje. Na kraju, jedina obaveza studenta jeste da bibliotečku građu čuvaju od svakog oštećenja pošto oštećenu ili izgubljenu knjigu student nadoknađuje novom istog naslova, ili drugom u dogovoru sa bibliotekarom.
Na prijedlog Komisije za obezbjeđenje kvaliteta a u sklopu kontinuiranog praćenja kvaliteta na Univerzitetu „Bijeljina“ izvršena je Evidencija broja prinovljene bibliotečke građe u akademskoj 2023/2024 godini. U narednoj tabeli je broj pribavljene bibliotečke građe po studijskim programima, kao i njen grafički prikaz.
Tabela 3. Stanje ukupnog bibliotečkog fonda u akademskoj 2023/24. godini u odnosu na broj upisanih studenata.
R. broj | Studijski program | Broj studenata | Broj bibliotečke građe | |
Muško | Žensko | |||
1. | Integrisane akademske studije farmacije | 328 | 4449 | |
68 | 260 | |||
2. | Sestrinstvo | 23 | 3220 | |
2 | 21 | |||
3. | Osnovne akademske studije psihologije | 40 | 1390 | |
6 | 34 | |||
4. | Poljoprivredna proizvodnja | 55 | 1849 | |
39 | 16 | |||
5. | Agroekonomija | 30 | 1995 | |
20 | 10 | |||
UKUPAN BROJ BIBLIOTEČKIH JEDINICA | 12903 |
Tabela 4. Broj novonabavljene bibliotečke građe po studijskim programima u periodu od 2013. godine zaključno sa akademskom 2022/23. godinom.
R.br. | Studijski program | Broj jedinica nabavljene bibliotečke građe | |||||
od 2013. Do 2016. godine | od 2016. do 2018. godine | od 2018. do 2020. godine | Akademska 2020/2021 godina | Akademska 2021/2022 godina | Akademska 2022/2023 godina | ||
1 | IAS farmacije | 179 | 549 | 215 | 99 | 65 | 56 |
2 | Sestrinstvo | 152 | 261 | 124 | 32 | 9 | 15 |
3 | OAS psihologije | 77 | 54 | 93 | 10 | 8 | 16 |
4 | Poljoprivredna proizvodnja | 61 | 136 | 101 | 2 | 45 | 8 |
5 | Agroekonomija | 55 | 122 | 93 | 2 | 10 | 10 |
Ukupno za period | 524 | 1122 | 626 | 145 | 137 | 105 | |
UKUPNO u periodu od 2013. Do 2024. god. | 2659 |
Biblioteka nastoji da vodi računa i o usklađenosti resursa sa studijskim programima koji se izvode u nastavi, kao i da zadovoljava potrebe studijskih programa, odnosno da broj bibliotečkih jedinica odgovara broju studenata na svakom od studijskih programa.
Tabela 5. Broj novonabavljene bibliotečke građe po studijskim programima u periodu od akademske 2020/21. godine do akademske 2023/24. godine.
R.br. | Studijski program | Broj jedinica nabavljene bibliotečke građe | |||
Akademska 2020/2021 godina | Akademska 2021/2022 godina | Akademska 2022/2023 godina | Akademska 2023/2024 godina | ||
1 | IAS farmacije | 99 | 65 | 56 | 23 |
2 | Sestrinstvo | 32 | 9 | 15 | 4 |
3 | OAS psihologije | 10 | 8 | 16 | 11 |
4 | Poljoprivredna proizvodnja | 2 | 45 | 8 | 4 |
5 | Agroekonomija | 2 | 10 | 10 | 3 |
Ukupno za period | 145 | 137 | 105 | 45 | |
UKUPNO u periodu od 2020. do 2024. godine | 432 |
Evidentan je porast broja bibliotečkih jedinica pri čemu zaključujemo da je najveći broj literaturnih jedinica odnosi na studijski program Integrisane akademske studije farmacije budući da imamo i najveći broj upisanih studenata na pomenutom studijskom programu.
Kao korektivna mjera u ranijim izvještajima bila je obnova knjižnog fonda i nabavka nove bibliotečke građe od strane Univerziteta, što je svakako pogodovalo boljem i kvalitetnijem izvođenju nastavnog procesa.
Ranija, izmjena studijskih programa obuhvatila je i analizu silabusa predmeta po studijskim programima radi utvrđivanja nedostatka obavezne literature i shodno tome istu smo nabavili.
Shodno tome, urađene su liste obavezne i preporučene literature:
- Lista obavezne i preporučene literature na Studijskom programu IAS farmacije.
- Lista obavezne i preporučene literature na Studijskom programu Sestrinstvo.
- Lista obavezne i preporučene literature na Studijskom programu OAS psihologije.
- Lista obavezne i preporučene literature na Studijskom programu Poljoprivredna proizvodnja.
- Lista obavezne i preporučene literature na Studijskom programu Agroekonomija.
RELEVANTNE NAUČNE BAZE
Tabela 6. Biblioteka ima pristup relevantnim naučnim bazama za korišćenje akademske literature:
R. broj | Relevantne naučne baze |
1. | pubmed.ncbi.nlm.nih.gov |
2. | freemedicaljournals.com |
3. | network.bepress.com |
4. | oapen.org |
5. | openlibrary.org |
6. | freefullpdf.com |
7. | scirp.org |
8. | connect.acspubs.org |
9. | open.umn.edu |
10. | onlinebooks.library.upenn.edu |
11. | science.org |
12. | ispub.com |
Broj novonabavljene bibliotečke građe praćen je od početka rada Univerziteta, jer su se nastojale ispoštovati preporuke Komisije za obezbjeđenje kvaliteta o neophodnosti kontinuiranog pribavljanja novih bibliotečkih jedinica. Svake godine su rađene analize na osnovu Evidencija o prinovljenoj bibliotečkoj građi koje je sačinjavala biblioteka. Određeni podaci su prikazani Izvještajem o samovrednovanju i naknadnim analizama za protekli period.
Grafikon 1. Broj novonabavljene bibliotečke građe po studijskim programima u periodu od 2013. godine do 2023. godine.
Grafikon 2. Broj prinovljene bibliotečke građe u toku akademske 2023/2024. godine.
Grafikon 3. Broj novonabavljene bibliotečke građe po studijskim programima u periodu od 2020. godine do 2024. godine.
Grafikon 4. Struktura bibliotečkog fonda na Univerzitetu akademske 2023/2024. godine
4. STANJE UKUPNOG BROJA BIBLIOTEČKIH JEDINICA
Na prijedlog Komisije za obezbjeđenje kvaliteta, a u sklopu kontinuiranog praćenja kvaliteta na Univerzitetu Bijeljina, izvršena je Analiza ukupnog fonda bibliotečke građe u 2023/24. godini i prikazan je odnos broja publikacija prema ranijim godinama.
Tabela 7. Analiza stanja bibliotečke građe po fakultetima za period od akademske 2020/2021. godine do akademske 2023/2024. godine.
R. br | Studijski program | Broj bibliotečke građe 2020/2021 | Broj bibliotečke građe 2021/2022 | Broj bibliotečke građe 2022/2023 | Broj bibliotečke građe 2023/2024 |
1 | Integrisane akademske studije farmacije | 4305 | 4370 | 4426 | 4449 |
2 | Sestrinstvo | 3192 | 3201 | 3216 | 3220 |
3 | Osnovne akademske studije psihologije | 1355 | 1363 | 1379 | 1390 |
4 | Poljopri vredna proizvodnja | 1792 | 1837 | 1845 | 1849 |
5 | Agroekonomija | 1972 | 1982 | 1992 | 1995 |
Ukupno stanje po godinama | 12 616 | 12 753 | 12 858 | 12 903 |
Prethodna tabela pokazuje analizu stanja broja bibliotečkih jedinica po studijskim programima i godinama, kao i stanje broja bibliotečkih jedinica na svim studijskim programima, zaključno sa akademskom 2023/2024 godinom.
Prema navedenoj tabeli evidentan je kontinuiran rast novonabavljene literature, iz godine u godinu, što se može jasno vidi i na Grafikonu 5.
Grafikon 5. Tendencija rasta bibliotečkih jedinica u periodu akademske 2020/2021 godine do 2023/2024 godine.
Grafikon 6. Struktura broja bibliotečke građe.
U Tabeli 8. prikazan je ukupan broj periodične publikacije po naučnim oblastima.
Tabela 8. Broj periodične publikacije po naučnim oblastima i broj posuđene građe.
RB | Studijski program | Ukupan periodične publikacije | Broj |
1 | Integrisane akademske studije farmacije | Medicinska oblast | 156 |
2 | Sestrinstvo | ||
3 | Osnovne akademske studije psihologije | Društvena oblast | 26 |
4 | Poljoprivredna proizvodnja | Poljoprivredna oblast | 171 |
5 | Agroekonomija | ||
6 | Časopisi | Druge oblasti | 64 |
Posuđeno: | 121 | ||
Ukupan broj periodične publikacije: | 417 |
Kako je Univerzitet uspješno pratio povećanje broja, potreba i zahtjevi studenata, to se broj bibliotečke građe povećavao. Ulaganjem sredstava najprije u fizičke resurse, a potom i u bibliotečku građu pokazalo se kao izuzetan način privlačenja pažnje samim studentima što se vidi i iz povećanog broj pozajmljenih knjiga u odnosu na prethodni period.
U daljem periodu, Univerzitet će nastojati da isprati, ulaže i podstiče razvoj Biblioteke Univerziteta „Bijeljina“ i na taj način olakšava studiranje na istom.